Atlas · posmatranje ptica

Ptice Fruške gore: posmatranje ptica oko Rakovca

Na Fruškoj gori zabeleženo je više od 200 vrsta ptica: orlovi i crne rode u šumi, detlići i sove u starim stablima, strnadice i svračci u vinogradima oko Rakovca.

Crteži ptica Fruške gore na zelenoj pozadini: orao, crna roda, detlić, sova i ptica pevačica
Foto: rakovac.rs, illustration, © rakovac.rs

Fruška gora je nacionalni park, a šume pokrivaju oko 90 odsto njene površine. Nacionalni park navodi 220 vrsta ptica; vodič za posmatrače ptica Birding Places govori o oko 150 vrsta u samom parku i oko 210 zajedno sa nižim padinama. Rakovac leži baš na toj granici šume, voćnjaka i vinograda.

Posmatranje ptica oko Rakovca

  • Kada: najbolje su prolećna i jesenja seoba, a zatim maj i jun, kada šumske ptice pevaju i gnezde se. Izađite rano ujutru; sove se čuju uveče.
  • Gde: ivica šume iznad manastira i staza do Belog majdana; livade kod vidikovaca za grabljivice; voćnjaci i vinogradi nižih padina za strnadice i svračke; plavna zona Dunava ispod sela.
  • Kako: dvogled, tišina i strpljenje. Ne silazite sa staza i ne prilazite gnezdima: sve ove vrste su zaštićene. Svoja zapažanja možete upisati u eBird, što pomaže istraživačima.

Grabljivice i crna roda

Orao krstaš

Aquila heliaca

retka vrsta

Simbol Fruške gore i njena najređa ptica. Izvori se razilaze: Nacionalni park navodi oko četiri para, a zaštitari prirode kažu da se ovde više ne gnezdi. Ako ga vidite, javite Nacionalnom parku.

Crna roda

Ciconia nigra

Plašljiva šumska rođaka bele rode: gnezdi se duboko u šumi, a hrani se uz potoke. Crna, sa crvenim kljunom i nogama.

Zmijar

Circaetus gallicus

Krupan, svetao orao koji lebdi nad čistinama i lovi zmije i guštere. Ovde je od proleća do jeseni.

Patuljasti orao

Hieraaetus pennatus

Najmanji orao Evrope, veličine mišara. Gnezdi se na Fruškoj gori, a zimu provodi u Africi.

Mišar

Buteo buteo

Grabljivica koju ćete iznad Rakovca najčešće videti: kruži nad poljima i oglašava se otegnutim, mjaukavim krikom.

Sivi soko

Falco peregrinus

Najbrža ptica na svetu u obrušavanju. Fruška gora mu je jedino gnezdilište u Vojvodini.

Detlići i sove

Crna žuna

Dryocopus martius

Najveći detlić Evrope: sasvim crna, sa crvenom kapom. U starim bukovim i hrastovim šumama njeno glasno dobovanje i zvonki zov čuju se izdaleka.

Srednji detlić

Dendrocoptes medius

Detlić sa sasvim crvenim temenom, vezan za stare hrastove. Nacionalni park ga navodi među značajnim pticama.

Veliki detlić

Dendrocopos major

Najčešći detlić u šumama i voćnjacima oko sela: crno-beo, sa crvenim podrepkom.

Šumska sova

Strix aluco

Sova starih šuma i parkova. Njeno huktanje daleko se čuje u jesenjim i zimskim noćima.

Ćuk

Otus scops

Sićušna sova sa perjanim „ušima”, na leto dolazi iz Afrike. U toplim noćima satima ponavlja jedan kratak, mek zvižduk.

Ptice pevačice

Belovrata muharica

Ficedula albicollis

Mala crno-bela ptica sa belom kragnom, gnezdi se u dupljama starih stabala.

Šumski zviždak

Phylloscopus sibilatrix

Žutozeleni pevač bukovih šuma; pesma mu zvuči kao novčić koji se vrti na tanjiru.

Vrtna strnadica

Emberiza hortulana

Ptica toplih padina, vinograda i voćnjaka, jedna od vrsta zbog kojih posmatrači ptica dolaze na Frušku goru.

Rusi svračak

Lanius collurio

Ptica živica i pašnjaka koja plen nabada na trnje. Mužjak ima crnu „masku” preko očiju.

Batokljun

Coccothraustes coccothraustes

Krupna zeba sa masivnim kljunom kojim lomi koštice trešanja.

Crteži su ukrasni, u stilu lokalnog identiteta Rakovca, i nisu namenjeni određivanju vrsta.

Izvori

Još iz rubrike Priroda

Stari kamenolom · poznat i kao Rakovačka pećina

Beli majdan

Dvorana iskopana u brdu iznad manastira, čiji svod drže kameni stubovi koje su kamenoresci ostavili. Deset minuta hoda od manastira.

oko 600 m od manastira10 minuta u jednom pravcu Pogodno za decu

Isposnica · pećinska isposnica iz 18. veka

Isposnica Isaije Parivodskog

Mala monaška ćelija uklesana u krečnjačku stenu duboko u šumi, nazvana po Isaiji Parivodiću, jeromonahu rakovačkom koji je ovde 1771. uklesao svoje ime. Jedina isposnica u steni u Vojvodini.

oko 40 minuta hoda od Belog majdanaoko 1 sat od manastira

Dumbovački potok

Dumbovački vodopad

Vodopad visok pet metara, skriven u gustoj šumi na Dumbovačkom potoku. Oko sat vremena hoda od manastira.

oko 3 km u jednom pravcu od manastiraoko 1 sat u jednom pravcu