Isposnica · pećinska isposnica iz 18. veka

Isposnica Isaije Parivodskog

Nizak ulaz i jedan mali prozor u svetlom krečnjaku, u šumi toliko gustoj da je mesto ostalo gotovo netaknuto. Ovde su monasi manastira Rakovac dolazili da žive u samoći i molitvi.

Ime iz 19. veka urezano u meki krečnjak isposnice
Foto: Konstantin Stein, © all rights reserved

Isposnica je mesto na koje se monah povlačio iz manastira da živi sam, posti i moli se. Ova je uklesana u meki, svetli krečnjak, na malom platou ispod stene. Ulaz je malo sa strane i visok je manje od 1,5 m. Uzak prozor propušta malo svetla.

To je jedina isposnica te vrste u Vojvodini. Turistički vodiči je često nazivaju zaštićenim spomenikom kulture, ali je u zvaničnom registru nismo pronašli, a jedan detaljan opis navodi da nije zaštićena. Veruje se da su je u 18. veku napravili monasi manastira Rakovac.

Natpisi

Stena oko ulaza prekrivena je imenima i datumima urezivanim tokom više od dva veka, mnogi starim crkvenim pismom, pored mnoštva savremenih potpisa.

Objavljeni opisi se slažu da najstariji datirani natpis pripada onome po kome je isposnica dobila ime: Isaiji Parivodiću, jeromonahu rakovačkom, koji ga je uklesao 1771. i zapisao da je kod pećine boravio „u vreme nemoći svoje“. Smatra se prvim rakovačkim monahom koji je ovde živeo. Jedan turistički vodič navodi 1711. godinu; ostali opisi čitaju 1771. Sam se potpisivao kao Parivodić; vodiči i putokazi ga zovu Parivodski.

Ovako se tekst čita na jednoj od naših fotografija (kraj prezimena teško je razaznati):

При пещрѣ сей во времѧ
немощи своеа въ мцъ
маій 1771го года преби-
валъ Исаіа Париводи…
іеромонахъ раковачкій

„Kod ove pećine, u vreme svoje nemoći, u mesecu maju 1771. godine, boravio je Isaija Parivod…, jeromonah rakovački.“

Natpisi na steni kod isposnice, među njima natpis iz maja 1771. sa imenom jeromonaha Isaije
Natpisi pored ulaza: u sredini tekst iz 1771. sa Isaijinim potpisom, među kasnijim imenima i datumima. Foto: Konstantin Stein, © all rights reserved

Oko njega posetioci su nastavili da ostavljaju svoje tragove: ime iz 1830. u posebnoj niši ispod uklesanog krsta, izgleda, stihovi iz 1847. o razdoru u gradu i miru i tišini u pustinji, i imena iz 19. i 20. veka sve do naših dana.

Natpis iz 1830. u posebnoj uklesanoj niši, sa krstom iznad
Foto: Konstantin Stein, © all rights reserved
Imena i datumi urezani pored ulaza u isposnicu
Foto: Konstantin Stein, © all rights reserved

Ko je bio Isaija

Isaija je bio monah i prepisivač. 1767. je načinio prepis manastirskog letopisa igumana Teofana, u kome je sačuvana legenda o osnivanju Rakovca. Eparhija sremska ga navodi i kao prepisivača Srbljaka, knjige crkvenih službi srpskim svetiteljima, i piše da počiva u isposnici, kraj nekadašnjeg monaškog groblja, koje je nacionalizovano posle Drugog svetskog rata. Više: Isaija Parivodski.

Napomena urednika: Proveriti na licu mesta kraj prezimena pri niskom kosom svetlu (po izvorima: Parivodić) i u celosti prepisati stihove iz 1847. Pitati u manastiru gde se tačno nalazi Isaijin grob. Proveriti status zaštite u Pokrajinskom zavodu za zaštitu spomenika kulture (Petrovaradin).

Kako stići

  • Od manastira Rakovac: popnite se do Belog majdana, pa pratite obeleženu stazu dalje kroz šumu, oko 40 minuta. Staza je mestimično strma.
  • Iz Starih Ledinaca: druga staza vodi sa ledinačke strane.

Obujte odgovarajuću obuću, a leti se zaštitite od komaraca. Kampovanje i loženje vatre nisu dozvoljeni.

Video

Još iz rubrike Priroda

Stari kamenolom · poznat i kao Rakovačka pećina

Beli majdan

Dvorana iskopana u brdu iznad manastira, čiji svod drže kameni stubovi koje su kamenoresci ostavili. Deset minuta hoda od manastira.

oko 600 m od manastira10 minuta u jednom pravcu Pogodno za decu

Dumbovački potok

Dumbovački vodopad

Vodopad visok pet metara, skriven u gustoj šumi na Dumbovačkom potoku. Oko sat vremena hoda od manastira.

oko 3 km u jednom pravcu od manastiraoko 1 sat u jednom pravcu