Stari kamenolom · poznat i kao Rakovačka pećina
Beli majdan
Dvorana iskopana u brdu iznad manastira, čiji svod drže kameni stubovi koje su kamenoresci ostavili. Deset minuta hoda od manastira.
Isposnica · pećinska isposnica iz 18. veka
Nizak ulaz i jedan mali prozor u svetlom krečnjaku, u šumi toliko gustoj da je mesto ostalo gotovo netaknuto. Ovde su monasi manastira Rakovac dolazili da žive u samoći i molitvi.

Isposnica je mesto na koje se monah povlačio iz manastira da živi sam, posti i moli se. Ova je uklesana u meki, svetli krečnjak, na malom platou ispod stene. Ulaz je malo sa strane i visok je manje od 1,5 m. Uzak prozor propušta malo svetla.
To je jedina isposnica te vrste u Vojvodini. Turistički vodiči je često nazivaju zaštićenim spomenikom kulture, ali je u zvaničnom registru nismo pronašli, a jedan detaljan opis navodi da nije zaštićena. Veruje se da su je u 18. veku napravili monasi manastira Rakovac.
Stena oko ulaza prekrivena je imenima i datumima urezivanim tokom više od dva veka, mnogi starim crkvenim pismom, pored mnoštva savremenih potpisa.
Objavljeni opisi se slažu da najstariji datirani natpis pripada onome po kome je isposnica dobila ime: Isaiji Parivodiću, jeromonahu rakovačkom, koji ga je uklesao 1771. i zapisao da je kod pećine boravio „u vreme nemoći svoje“. Smatra se prvim rakovačkim monahom koji je ovde živeo. Jedan turistički vodič navodi 1711. godinu; ostali opisi čitaju 1771. Sam se potpisivao kao Parivodić; vodiči i putokazi ga zovu Parivodski.
Ovako se tekst čita na jednoj od naših fotografija (kraj prezimena teško je razaznati):
При пещрѣ сей во времѧ
немощи своеа въ мцъ
маій 1771го года преби-
валъ Исаіа Париводи…
іеромонахъ раковачкій
„Kod ove pećine, u vreme svoje nemoći, u mesecu maju 1771. godine, boravio je Isaija Parivod…, jeromonah rakovački.“

Oko njega posetioci su nastavili da ostavljaju svoje tragove: ime iz 1830. u posebnoj niši ispod uklesanog krsta, izgleda, stihovi iz 1847. o razdoru u gradu i miru i tišini u pustinji, i imena iz 19. i 20. veka sve do naših dana.


Isaija je bio monah i prepisivač. 1767. je načinio prepis manastirskog letopisa igumana Teofana, u kome je sačuvana legenda o osnivanju Rakovca. Eparhija sremska ga navodi i kao prepisivača Srbljaka, knjige crkvenih službi srpskim svetiteljima, i piše da počiva u isposnici, kraj nekadašnjeg monaškog groblja, koje je nacionalizovano posle Drugog svetskog rata. Više: Isaija Parivodski.
Obujte odgovarajuću obuću, a leti se zaštitite od komaraca. Kampovanje i loženje vatre nisu dozvoljeni.


Stari kamenolom · poznat i kao Rakovačka pećina
Dvorana iskopana u brdu iznad manastira, čiji svod drže kameni stubovi koje su kamenoresci ostavili. Deset minuta hoda od manastira.
Dumbovački potok
Vodopad visok pet metara, skriven u gustoj šumi na Dumbovačkom potoku. Oko sat vremena hoda od manastira.