Srebrna lipa
Tilia tomentosa
Atlas · flora i gljive
Na Fruškoj gori raste oko 1.500 vrsta biljaka i preko 2.000 vrsta krupnijih gljiva. Drveće i cveće oko Rakovca, gljive koje se ovde beru i smrtonosno otrovne koje treba poznavati pre nego što bilo šta uberete.

Šume pokrivaju oko 90 odsto Nacionalnog parka: svežije mešovite šume kitnjaka i graba, bukva na osenčenim padinama, tople šume cera i sladuna i dosta srebrne lipe. Na sunčanim ivicama sačuvani su ostaci stare panonske stepe. Podatak o preko 2.000 vrsta krupnijih gljiva potiče od Eleonore Čapelje iz Gljivarskog društva Novi Sad (Telegraf).
Tilia tomentosa
Quercus petraea
Quercus cerris
Quercus frainetto
Fagus sylvatica
Carpinus betulus
Dictamnus albus
oprez
Adonis vernalis
otrovno
Iris pumila
Stipa pulcherrima
Orchidaceae
zaštićena vrsta
Ne jedite gljivu u koju niste potpuno sigurni
Jestive i otrovne gljive mogu da liče jedna na drugu, a jednostavno pravilo za razlikovanje ne postoji: ni srebrna kašika, ni ljuštenje kožice, ni „jeli su je puževi”. Svaku gljivu pokažite iskusnom gljivaru ili Gljivarskom društvu Novi Sad. Crteži na ovoj strani su ukrasni i ne smeju se koristiti za određivanje gljiva.Morchella
Laetiporus sulphureus
Cantharellus cibarius
Fistulina hepatica
Macrolepiota procera
Boletus edulis
Amanita phalloides
smrtonosno otrovno
Amanita verna, A. virosa
smrtonosno otrovno
Omphalotus olearius
otrovno
Amanita muscaria
otrovno
Stari kamenolom · poznat i kao Rakovačka pećina
Dvorana iskopana u brdu iznad manastira, čiji svod drže kameni stubovi koje su kamenoresci ostavili. Deset minuta hoda od manastira.
Isposnica · pećinska isposnica iz 18. veka
Mala monaška ćelija uklesana u krečnjačku stenu duboko u šumi, nazvana po Isaiji Parivodiću, jeromonahu rakovačkom koji je ovde 1771. uklesao svoje ime. Jedina isposnica u steni u Vojvodini.
Dumbovački potok
Vodopad visok pet metara, skriven u gustoj šumi na Dumbovačkom potoku. Oko sat vremena hoda od manastira.