Stare karte prikazuju dolinu pre nego što je nastao Novi Rakovac: selo kod manastira u brdima, železničku prugu duž Dunava i susedna mesta pod nemačkim i mađarskim imenima koja su koristili kartografi.
Foto: Konstantin Stein (scan, own collection), Map 1877: public domain
„Neusatz und Peterwardein”: specijalna karta Ugarske 1:144.000, izdanje 1877.
Ovaj presavijeni list u platnenom povezu s kaligrafskim naslovom „Neusatz und Peterwardein” (Novi Sad i Petrovaradin) nalazi se u zbirci autora ovog sajta, koji je kupio original. Deo je Spezialkarte des Königreiches Ungarn (Specijalne karte Kraljevine Ugarske): Vojnogeografski institut u Beču gravirao je ovu seriju u bakru na osnovu Drugog vojnog premera i izdao je u 141 listu od 1869. do 1881, u razmeri 1:144.000 (Hungaricana). Na listu piše „Ausg. 1877” (izdanje 1877) i cena od 70 krajcara; razmernik je u bečkim hvatima i austrijskim poštanskim miljama.
Foto: Konstantin Stein (scan, own collection), Map 1877: public domain
Ceo list, sastavljen od dva skena: središnja Fruška gora od Suseka i Čerevića do Inđije, a u sredini Novi Sad (Neusatz), Petrovaradin (Peterwardein) i Karlovci (Karlowitz). Karta se otvara sa Rakovcem u sredini. Skrolujte ili prevucite da biste se kretali po njoj.
Foto: Konstantin Stein (scan, own collection), Map 1877: public domain
Šta se oko Rakovca vidi na ovom listu:
Rakovac u svojoj dolini, a odmah iznad sela znak „Kls.” (Kloster, manastir); zapadno Beočin, istočno Ledinci (Ledince). Novog Rakovca još nema.
Brdo Gradac južno od sela, s kotom 248. Visine su na ovoj karti u bečkim hvatima: 248 hvati je oko 470 m, gotovo kao 471 m na današnjim kartama.
Duž grebena put s nazivom „Eugens Weg”, Eugenov put.
Dunav sa ostrvima i rukavcima, a na drugoj obali Futog i Novi Sad.
Specijalna karta 1:75.000, izdanje iz 1915.
Najdetaljnija od starih austrougarskih karata. List „Ilok und Ruma“ (zona 25, kolona XXI) Specijalne karte Austrougarske monarhije obuhvata zapadnu polovinu Fruške gore; Rakovac je u njegovom severoistočnom uglu, gde se karta i otvara.
List „Ilok und Ruma“ Specijalne karte Austrougarske monarhije 1:75.000, izdanje iz 1915. Javno dobro; sken Lajbnicovog instituta za istraživanje Istočne i Jugoistočne Evrope (IOS), Regensburg, preko portala GeoPortOst. Ceo list i izvor Karta se otvara sa Rakovcem u sredini. Skrolujte ili prevucite da biste se kretali po njoj.
Šta se na ovom listu može naći oko Rakovca:
Rakovac sa oznakom manastira („Kls.“): staro selo kod manastira, današnji Stari Rakovac, a iznad njega Planina, Kesten i vrh Gradac (471 m).
„H.St. Rakovac“, železničko stajalište na pruzi duž Dunava.
Beočin sa fabrikom cementa („Cement Fb.“) i stanicom, Dumbovo na zapadu, Ledinci na istoku.
Toponim Salaksia između sela i Dunava – danas ime vinarije ispod manastira.
Preko reke: Ófutak i Újfutak (Stari i Novi Futog) i Újvidék, mađarsko ime Novog Sada.
Generalna karta Srednje Evrope, oko 1910.
Generalnu kartu Srednje Evrope u razmeri 1:200.000 izradio je Vojnogeografski institut u Beču na osnovu Trećeg vojnog premera Austrougarske. Svaki list obuhvata jedan stepen puta jedan stepen i nosi ime najvećeg grada na njemu. Rakovac se nalazi blizu istočne ivice lista nazvanog po Mitrovici („Mistrowitz“).
List 37°45° „Mistrowitz“ Generalne karte Srednje Evrope, oko 1910. Javno dobro; skeniranu kartu objavila je Katedra za kartografiju Univerziteta Eötvös Loránd u Budimpešti (László Zentai). Ceo list i izvor Karta se otvara sa Rakovcem u sredini. Skrolujte ili prevucite da biste se kretali po njoj.
Šta se na ovom listu može naći oko Rakovca:
Rakovac u brdima ispod vrha Gradac (471 m) – staro selo kod manastira, današnji Stari Rakovac.
Železnička stanica pod imenom Rakovac na pruzi duž Dunava.
Beočin selo i manastir Beočin na zapadu, Ledinci na istoku.
Preko Dunava Futog je upisan dva puta, kao „O-Futtak“ i „Uj-Futtak“ (Stari i Novi Futog), a strelica pokazuje „zu Neusatz“ – ka Novom Sadu.
Novog Rakovca još nema. Nastao je posle Drugog svetskog rata, kada staro selo nije obnovljeno.
Topografske karte JNA, sedamdesete i osamdesete godine
Najdetaljnije karte doline iz druge polovine 20. veka su topografske karte Jugoslovenske narodne armije, koje je izrađivao i štampao Vojnogeografski institut u Beogradu. Decenijama su bile tajne: na marginama stoji oznaka tajnosti i napomena „Kopiranje i umnožavanje zabranjeno”. Danas su skenovi mnogih listova sakupljeni na sajtu topografskakarta.com.
Karte su objavljene uz dozvolu vlasnika sajta topografskakarta.com, Haxhi Berisha. Prikazujemo samo deo svakog lista oko Rakovca. Ako imate pitanja o ovim kartama, pišite nam ili se obratite vlasniku sajta topografskakarta.com preko njegovog kontakt-formulara.
1:25.000, list „Novi Sad 4-1”, 1984.
Isečak lista 378-4-1 „Novi Sad 4-1” topografske karte JNA 1:25.000, drugo izdanje, štampano 1984. (sadržaj dopunjen 1983). Sken: topografskakarta.com, objavljeno uz dozvolu Haxhi Berisha. Ceo list i izvor Karta se otvara sa Rakovcem u sredini. Skrolujte ili prevucite da biste se kretali po njoj.
Šta se na ovom listu vidi oko Rakovca:
Novi Rakovac na putu koji se penje od Dunava i Stari Rakovac više u dolini, uz potok označen kao „Veliki p. (Rakovački p.)”.
Visine oko sela: Čardak (320 m), Krvavić (314 m), Kesten (366 m), Čot (280 m) i Plana (394 m).
Nazivi potesa u dunavskom ritu: Kupusište, Ištvanac i Salaš, a na reci ada Mačkov prud.
Susedi na istoku: Novi Ledinci sa stambenim blokovima i Stari Ledinci.
1:100.000, list 378 „Novi Sad”
Isečak lista 378 „Novi Sad” topografske karte JNA 1:100.000. Margine na skenu su odsečene, pa se godina izdanja ne vidi. Sken: topografskakarta.com, objavljeno uz dozvolu Haxhi Berisha. Ceo list i izvor Karta se otvara sa Rakovcem u sredini. Skrolujte ili prevucite da biste se kretali po njoj.
Šta se na ovom listu vidi oko Rakovca:
Dva mesta istog imena: Rakovac uz dunavski put i Rakovac (St. Selo), staro selo.
V. Gradac (470 m), najviša tačka iznad sela.
Beočin i, više u brdima, manastir Beočin; Ledinci na istoku; Futog i Novi Sad preko Dunava.
Još karata
Imate li staru kartu, plan ili razglednicu sa Rakovcem? Javite nam se – možemo je prikazati ovde uz vaše ime.
Sedam hiljada godina na jednom mestu: neolitsko naselje, rimska vila, srednjovekovna benediktinska opatija koja je postala tvrđava, a danas arheološko nalazište na ivici Rakovca.
Radnici kamenoloma koji su položili partizansku zakletvu, akcije na magacin dinamita, velika ofanziva avgusta 1942. i selo spaljeno 1943.
Smemo li da izbrojimo vašu posetu?
Uz vašu dozvolu brojimo posete pomoću Google Analytics i Yandex Metrica da vidimo koje su stranice korisne. Oni postavljaju kolačiće i primaju podatke o korišćenju. Bez reklama i bez prodaje podataka. Više o privatnosti